


|
|
GODINA GOSPODNJA 2008.
Deseta obljetnica beatifikacije kardinala Alojzija Stepinca
Hodočašće svećenika Zagrebačke nadbiskupije
U povodu 10.obljetnice beatifikacije zagrebačkog nadbiskupa Alojzija kardinala Stepinca, hodočastili su 16. rujna u Lepoglavu, mjesto njegovog mučeništva, 300 svećenika Zagrebačke nadbiskupije. Predvođeni kardinalom Josipom Bozanićem, nuncijem Mario Rberto Cassariem, pomoćnim biskupima: Vladom Košićem, Valentinom Pozaićem i Ivanom Šaškom. U grupama po dvadeset, svećenici su od devet do jedanaest sati u lepoglavskoj kaznionici posjetili spomen sobu u kojoj je blaženik, nevin osuđen tamnovao pet godina. Zagrebački kanonik dr. Stjepan Kožul s početkom u 10. 30h u župnoj crkvi Bezgrešnog Začeća Blažene Djevice Marije održao je zapaženo predavanje pod naslovom: „ Blaženi Alojzije Stepinac na križnom putu Crkve i svoga naroda.“ Zatim je slavljena najbrojnija koncelebrirana Sv. Misa u povijesti Lepoglave s pet biskupa i 300 svećenika. Mons. Josip Mrzljak, varaždinski biskup, na početku Misnog slavlja pozdravio je sve prisutne, Kardinala, Nuncija, biskupe i svećenike, zaželivši im dobrodošlicu i obilje Božjeg blagoslova s ovog svetog mjesta. Na kraju slavlja lepoglavska župa sa svojim župnikom preč. Andrijom Kišiekom, darovala je biskupima licitarsko srce kao uspomenu na ovo hodočašće. Nakon ručka svaki je gost dobio na dar prigodan poklon kao uspomenu na ovaj dan.
Svečan i radostan dan za Lepoglavu kojeg nam je darovao bl. kardinal Alojzije Stepinac.
Simpozij o bl. kardinalu Alojziju Stepincu: „Kardinal Alojzije Stepinac – svjedok vremena i vizionar za treće tisućljeće“
10. obljetnice beatifikacije zagrebačkog nadbiskupa kardinala Alojzija Stepinca, 57 godina nakon njegovog izlaska iz lepoglavske kaznionice i premještanja u kućni pritvor u Krašić te 70. obljetnice Euharistijskog kongresa u Varaždinu kojemu je predsjedao blaženik, u gradu Lepoglavi, održan je 5. prosinca znanstveni skup pod nazivom: „ Kardinal Alojzije Stepinac – svjedok vremena i vizionar za treće tisućljeće.“ U župnoj dvorani koja nosi ime blaženog Alojzija okupili su se brojni uglednici kako iz crkvenih tako i iz društvenih krugova. Skup je okupio petnaest uvaženih stručnjaka koji su pokušali prikazati uzroke i posljedice montiranog sudskog procesa Alojziju Stepincu ali i pokušati prikazati osobu bl. Alojzija kao svjedoka vremena i vizionara koji je svojim jasnim i nedvosmislenim zalaganjem za istinu, Crkvu i svoj hrvatski narod otvarao putove događajima novije hrvatske povijesti.
Skup je otvorio mons. Josip Mrzljak, varaždinski biskup, pozdravivši sve prisutne. Zanimljivost koja je posebno obilježila početak skupa bila je ura kardinala Stepinca koju je biskup Mrzljak ustupio za izlaganja, a koja je bila dar kardinala Stepinca biskupu Mrzljaku, po dolasku u Krašić. Simpozijem je rukovodila gđa. Jasna Pavelić-Jureško.
Među prvima se skupu obratio mons. Juraj Batelja, izaslanik kardinala Josipa Bozanića i Stepinčev postulator, naglasio je različite vidove mučeništva kardinala Stepinca koje je obilježila čvrsta i postojana vjera.
Potpredsjednik Sabora Vladimir Šeks istaknuo je Deklaraciju o osudi političkog procesa i presude protiv Stepinca, koju je 1992. usvojio Sabor. Također se osvrnuo na razne revizioniste i krivotvoritelje hrvatske povijesti koji hrvatskom društvu nameću svoja viđenja zločinačkog komunističkog režima.
Svoj znanstveno – istraživački rad na pojedinim temama u kratkim izlaganjima predstavili su cijenjeni predavači: dr. sc. Željko Horvatić, Josip Kustić, dip. iur., Tomislav Jonjić, dip. iur., dr. sc. Miroslav Akmadža, mons. Vladimir Stanković, o. Vladimir Horvat, preč. Andrija Kišićek, vlč. Andrija Lukinović, fra. Ljudevit Maračić, fra Bonaventura Duda, dr. sc. Nataša Bašić, dr. sc. Josip Jurčević, akademik Vladimir Paar, mr. sc. Jure Vujić, dr. sc. Danijel Miščin te dr. sc. Josip Sabol.
Kao sažetak skupa prihvaćena je Izjava kojom se poziva Vlada i Hrvatski sabor da se odgovarajućim zakonskim promjenama omogući revizija sudskog procesa kardinalu Alojziju Stepincu, ali i svima onima koji su bili politički procesuirani nakon Drugog svjetskog rata. U zaključku varaždinski biskup Josip Mrzljak istaknuo je kako za nas vjernike nije upitno tko je bio kardinal Alojzije Stepinac i za koje se vrednote zalagao ali kako je potrebno da se i hrvatsko pravosuđe konačno suoči s tom problematikom. Ovaj simpozij i zbornik radova doprinos je tome.
Znanstveni skup završen je Svetom misom u lepoglavskoj župnoj crkvi koju je predvodio mons. Josip Mrzljak, varaždinski biskup uz suslavljenje više svećenika.
Križni put s blaženim kardinalom Alojzijem Stepincem
„ A ja Bože sačuvaj da bi se ičim ponosio, osim križem Gospodina našega Isusa Krista po kojoj je meni svijet raspet i ja svijetu.“ (Gal 6,14)
Zalaganjem lepoglavskog župnika, preč. Andrije Kišićeka, uređen je križni put povodom 60. obljetnice dolaska nadbiskupa Stepinca na robiju u Lepoglavu. Najdulji križni put u sjeverozapadnoj Hrvatskoj, nadahnut je Stepinčevim mučeništvom. Postaje su uređene na 1500 metara dugačkom putu od zidina lepoglavske kaznionice do vrha Gorice, na kojem se nalazi kapela sv. Ivana Krstitelja oslikana Rangerovim freskoslikama. Postaje križnog puta, njih 14. obilježene su križevima sa natpisima patnji bl. Alojzija Stepinca koje su prispodobljene s Mukom Gospodnjom. Križni put blagoslovio je lepoglavski župnik i njegov začetnik preč. Andrija Kišićek na Veliki petak 2007. godine.
POSTAJE KRIŽNOG PUTA:
1. postaja – ISUSA OSUĐUJU NA SAMRT
„Narodni sud“ je na montiranom procesu 11. listopada 1946. g. osudio nadbiskupa Alojzija Stepinca na 16. godina zatvora.
2. postaja – ISUS PRIMA NA SE KRIŽ
19. listopada 1946. g. bl. Alojzije Stepinac doveden je u lepoglavsku kaznionicu.
3. postaja- ISUS PADA PRVI PUT POD KRIŽEM
Prvih mjesec dana u zatvoru bl. Alojzije Stepinac bio je u potpunoj izolaciji od vanjskog svijeta i drugih zatvorenika.
4. postaja – ISUS SUSREĆE SVOJU MAJKU
Majka Barbara dva puta (5. svibnja i 17. srpnja 1947. g.) pohodila je svoga sina bl. Alojzija u lepoglavskoj kaznionici i bila mu je u trpljenju i osamljenosti velika podrška.
5. postaja – ŠIMUN CIRENAC POMAŽE ISUSU NOSITI KRIŽ
Svećenici Stjepan Pavunić i Nikola Borić, kao zatvorenici, povremeno su smjeli praviti društvo bl. Alojziju.
6. postaja – VERONIKA PRUŽA ISUSU RUBAC
Gospođa Julijana Fidler, vlasnica ugostiteljskog objekta i radnje blizu kaznionice, pozdravila je po jednom stražaru bl. Alojzija Stepinca. Zbog toga joj je zaplijenjena imovina i ona je završila u zatvoru.
7. postaja – ISUS PADA DRUGI PUT POD KRIŽEM
„Izlazi pope, diži se na šetnju pope, što se vučeš kao da si krepan!“ Tim je riječima stražar Petrović izgonio trovanjem izmučenog nadbiskupa na šetnju.
8. postaja – ISUS TIJEŠI JERUZALEMSKE ŽENE
Na ovome su brežuljku Lepoglavčanke pjevale pobožne pjesme da ih nadbiskup u svojoj ćeliji može čuti. Tako su se uzajamno tješili u onim teškim vremenima.
9. postaja – ISUS PADA TREĆI PUT POD KRIŽEM
Godine 1953. u Krašiću nadbiskupu Alojziju pojavila se upadljiva ljubičasta boja na licu, ušima i šakama. Liječnici su ustanovili teško oboljenje krvi. Počele su se ispunjavati izjave SUP-a: „Neće on dugo.“
10. postaja – ISUSA SVLAČE
„ Sve ste mi oduzeli ali jedno niste – da kao Mojsije dižem ruke k nebu,“ misli su bl. Alojzija Stepinca.
11. postaja – ISUSA PRIBIJAJU NA KRIŽ
Bl. je nadbiskup Alojzije zbog čestog mijenjanja krvi oslabio. Tromboza ga je prikovala uz krevet. Ljubav prema domovini i Crkvi u Hrvatskoj nije mu dopuštala liječenje u inozemstvu jer se više ne bi smio vratiti.
12. postaja – ISUS UMIRE NA KRIŽU
Sa zapaljenom svijećom u ruci moleći: „Neka bude volja Tvoja,“ bl. je kardinal Alojzije preminuo 10. veljače 1960. g. u zatočeništvu u Krašiću.
13. postaja – ISUSA SKIDAJU S KRIŽA
14. veljače 1992. g. Hrvatski sabor donosi deklaraciju o osudi političkog procesa i presude kardinalu Alojziju Stepincu, koji je nepravedno osuđen, čime je nanesena nepravda i uvreda hrvatskom narodu.
14. postaja – ISUSA POLAŽU U GROB
U biskupsku grobnicu iza glavnog oltara u zagrebačkoj katedrali pokopan je 13. veljače 1960. g. bl. kardinal Alojzije Stepinac. Papa Ivan Pavao II., uvrstio ga je 3. listopada 1998. g. na Mariji Bistrici među blažene mučenike Katoličke Crkve.
Više stotina vjernika okupilo se na Cvjetnicu 2008. i 2009. godine, kada već tradicijski, pobožnost križnog puta predvodi mons. Josip Mrzljak, varaždinski biskup. Na križnom putu sudjelovali su krizmanici i mladi župe, dok je pjesme Muci Gospodnjoj predvodio župni zbor, a cijelu procesiju prate lepoglavski vatrogasci koji nose upaljene baklje.
DESETA ZLATNA HARFA U VARAŽDINSKOJ BISKUPIJI
Smotra dječjih zborova „Zlatna harfa 2009.“ za Varaždinsku biskupiju održana je u Lepoglavi u subotu 16. svibnja, gdje se okupilo 250 djece iz osam zborova. Ovogodišnju jubilarnu 10. Zlatnu harfu s temom „Dan Gospodnji“ organizirao je biskupijski Ured za crkvenu glazbu na čelu s voditeljem mo. Anđelkom Ingrecom.
Susret je započeo misnim slavljem u župnoj crkvi Bezgrešnog začeća BDM koje je predvodio varaždinski biskup Josip Mrzljak.
Sve okupljene na samom početku pozdravio je i domaći župnik preč. Andrija Kišićek, zaželjevši srdačnu dobrodošlicu.
Liturgijsko pjevanje predvodila su djeca i mladi iz župa Lepoglava i Kamenica uz pratnju tamburaškog orkestra pod vodstvom Sanje Čanžar. Biskup Mrzljak istaknuo je kako okupljanje u Marijinoj crkvi poziva na razmišljanje o Isusovoj majci s kojom su se u danima Pedesetnice okupljali njegovi učenici čineći prvu Crkvu. Naglasio je da to oni i danas čine moleći i pjevajući hvalospjeve Bogu u vremenu Pedesetnice. Pozvao je djecu da radosno upoznavaju Isusa u obitelji, Crkvi i školi te da kroz slavlja dana Gospodnjega, svečanih euharistija i drugih sakramenata njihova vjera zaživi u svakodnevnom životu.
Nskon mise održane su u osnovnoj školi prigodne radionice u grupama prema uzrastu koje je osmislila uršulinka Damjana Barbarić, a vodilo ih je više vjeroučitelja. Rad u grupama u kojima se promišljalo o apostolima Petru, Mateju, Ivanu i Pavlu, zaključen je kvizom predstavljanjem radova. Nakon domjenka susret je nastavljen u crkvi smotrom dječjih zborova koji su pokazali svoju ljubav prema crkvenoj glazbi.
Nastupili su: Mali zbor „Glas nebeski“ iz župe Ludbreg, Dječji zbor „Lahori“ župe Sveti Ilija, Dječji crkveni zbor župe sv. Martin na Muri, Dječji zbor „Hosana“ župe sv. Josipa Banfica – Varaždin, Dječji zbor „Mihael“ iz župe Sračinec, Dječji crkveni zbor župe Kotoriba, Dječji zbor „Isusovi prijatelji“ iz župe Podravske Sesvete, te dječji zbor iz Kalinovca. Svim sudionicima na kraju je na dolasku i susretu zahvalio mo. Igrec uručivši im i prigodne zahvalnice. Naša župa sa svojim župnikom preč. Kišićekom, podijelila je svim sudionicima darove za uspomenu na ovaj događaj, a također svaki je zbor dobio kolače koje su ispekle marljive lepoglavske žene za sretan put.
|
|
|
GODINA GOSPODNJA 2007.
Cvjetne knjige ispred pavlinske crkve
Na inicijativu lepoglavskog župnika vlč. Andrije Kišičeka,
djelatnici tvrtke Lomi iz Višnjice ispred pavlinske crkve
su od 2000 cvjetnih sadnica crvenih, bijelih i ružičastih
begonija stilizirali dvije otvorene „knjige“. One simboliziraju
nekadašnju bogatu leksikografsku i obrazovnu djelatnost
pavlinskoga reda u Lepoglavi. Na rastvorenim „stranicama“
pozornost plijene cvijećem ispisane godine – 1503., kada
je u Lepoglavi otvorena prva javna gimnazija u Hrvatskoj,
i 1674., koja podsjeća na početak rada prvog sveučilišta.
Uređenje cvjetne površine financirali su Grad i Turistička
zajednica Lepoglava. (ljr)
|
Na glavni blagdan naše župe Bezgrešnog Začeća B. D. Marije
8. prosinca imali smo primopredaju najvećeg umjetničkog
djela u našoj župnoj crkvi glavnog oltara. Oltar su
na uporabu župljanima predali djelatnici hrvatskog
restauratorskog zavoda iz Zagreba poslije četiri godine
koliko je trajala njegova restauracija. Primopredaja
je bila između ravnatelja restauratorskog zavoda prof.
Ferdinanda Medera i msgr Ivana Godine upravitelja varaždinske
biskupije koji je predvodio svečanu sv. misu. Radujemo
se što je ovaj veliki posao uspješno završen Bogu na
slavu i dobro vjernika.
 |
 |
Po završetku svojih godišnjih duhovnih vježbi u nedjelju
15. listopada 2006.g. našu su župu pohodili sjemeništarci
sa Šalate iz Zagreba. Rektor je predvodio sv. misu u
jedanaest sati, duhovnik propovijedao, a učenici su lijepo
skladno pjevali koralnu misu De angelis na latinskom
jeziku. Nezaboravan je bio koncert duhovnih pjesama poslije
sv. mise. Sjemeništarci su iznijeli u sklopu koncerta
nekoliko svjedočanstava o svojem pozivu za svečeništvo.
S velikim zanimanjem su djeca i mladi vjernici slušali
ta njihova svjedočenja.
Poslije podne su odigrali nogometnu utakmicu s juniorima
iz Lepoglave. Rezultat je bio neriješen.
Ovaj će susret dugo ostati u sjećanju vjernicima župe
Lepoglava a nadam se i sjemeništarcima.
Svećenici jubilarci zaređeni 1971. godine u zagrebačkoj
katedrali proslavili su svoj jubilej 35. godišnjicu svećeništva
19. lipnja 2006. godine u crkvi Bezgrešnog Začeća B.D.
Marije u Lepoglavi.

Okupljeni oko Uskrsnuloga Gospodina u Euharistiji, predvođeni
zagrebačkim biskupom Josipom Mrzljakom zahvalili su nebeskom
Ocu za ovaj lijepi jubilej. Dvadeset i trojica prisutnih
s vjerom u uskrsnuće molili su Gospodina za petoricu
svojih kolega koji su se preselili u vječnost i dvojicu
koji se zbog obaveza nisu mogli odazvati.

Poslije svete mise kolega i domaćin susreta lepoglavski
župnik Andrija Kišiček upoznao je jubilarce s bogatom
poviješću crkve, samostana i grada Lepoglave.

U 13 sati jubilarci su posjetili u lepoglavskoj kaznionici
sobu u kojoj je uznikom bio bl. Kardinal Alojzije Stepinac
i iznad nje njemu u spomen posvećenu zatvorsku kapelu.
Na tom mjestu patnje molili su sve patnike posebno one
koji su kao blaženi Alojzije bili nevini osuđeni.

Slijedilo je razgledavanje pavlinskog samostana, u kojem
je otvorena prva javna gimnazija 1503.g., a sveučilište
1674. godine. Pavline je 1786. godine iz samostana prognao
car Josip II., a pedeset godina kasnije u istome je napravljana
kaznionica. Hrvatska država je je 2001. godine samostan
vratila Varaždinskoj biskupiji. Početkom lipnja, započeli
su radovi na obnovi i vraćanju građevine u prvobitni
oblik.

Na zajedničkom objedu u restauraciji „Ivančica“ prisjetili
su se gimnazijskih dana na Šalati u Zagrebu, poglavara,
profesora i kolega iz bogoslovskog sjemeništa i teologije
s Kaptola, svećeničkih ređenja, kapelanskih i župničkih
službi na raznim mjestima i samostanima diljem naše lijepe
Hrvatske domovine i u inozemstvu. U ugodnom razgovoru
nižući lijepe i po koju tešku uspomenu, vrijeme je brzo
prošlo. Počeli su razgovori o bolesnicima i tegobama
šezdeset godišnjaka. U nadi da će zajednički proslaviti
još koji jubilej s molitvom jednih za druge i zahvalom
Bogu. Kad se sunce nagnulo prema zalazu razišli su se
s nadom da još nešto lijepo naprave Bogu na slavu i spasenje
duša.
SAMOSTAN – ZATVOR – PASTORALNI CENTAR
Koncem sedamdesetog stoljeća pavlinski samostan u Lepoglavi
bio je jedan od najljepših, a ubrajao se i među najveće
u Hrvatskoj. Stranci su govorili o njemu da je šteta
što nema kotače i da se može odvesti u Beč jer po ljepoti
i raskoši gradnje pripada tamo. Koncem osamnaestoga stoljeća
samostan su po odredbi cara Josipa II. (1786.) morali
napustiti njegovi graditelji pavlini. Polovinom 19. stoljeća
(1854.) država je u njega nastanila zatvorenike. Tada
je započelo preuređivane samostana za potrebe zatvora.
Vrhunac preuređenja u zatvor dogodio se je poslije II.
svjetskog rata. Na sjevernom krilu samostana srušene
su bolte poznate kao pavlinska bačvica, ugrađeni ravni
stropovi, podignuti novi zidovi i prezidi koji su lijepe
i prozračne samostanske sobe pretvorili u male tamne
zatvorske ćelije. U tom periodu je i crkva Bezgrešnog
Začeća B.D. Marije bila zatvorena, pretvorena u magazin
i samo je božjom providnošću spašena od rušenja.
Godine 2001. samostan pretvoren u zatvor vraćen je Crkvi
i pripao je Varaždinskoj biskupiji. Zalaganjem prvog
varaždinskog biskupa pokojnog Marka Culeja iste su godine
započeli radovi na njegovoj obnovi. Konzervatorska istraživanja
i arheološka iskapanja u samostanskom klaustru trajala
su pet godina. Konačno je u travnju 2006. godine dobivena
građevinska dozvola. U svibnju su započeli radovi. Najprije
se uklanjaju prezidi, stropovi, betonske naslage iz hodnika
i gitre s prozora. Tako nastaju zatvoreni okovi s ove
prekrasne građevine.

Dan poslije Velike Gospe, rušeći jedan kasnije nazidan
pregradni zid na prvom katu samostana građevinari su
otkrili na stropu sačuvane dijelove slika našeg najvećeg
freskoslikara, časnog brata Ivana Krstitelja Rangera,
lepoglavskog pavlina. Tako je otkrivena njegova radna
soba. Mislilo se je da je zauvijek izgubljena, a ovaj
mali oslikani rub između zida i stropa potvrđuje stare
zapise.

Dok traju radovi posjetitelje naše crkve i Lepoglave
ne vodimo u razgledavanje samostana jer bi to ometalo
radnike, ali i posjetitelje dovodilo u opasnost ranjavanja.
|
ZNAKOVI
Znakovi su glasnici
koji nam darove nose.
Kao što pismo
k tebi prenosi prijatelja
tako i mali znak križa
čitavog Boga u tebe
oko tebe
i u svijet
prenese.
Moćni su znakovi križa,
svemogući kao Bog sam.
Jer, Bog se smjestio
u znak križa
na Kalvariji
i na tijelu tvome.
Znak je vidljivost nevidljivoga,
dohvatljivost nedohvatljivoga,
svemoć u nemoćnomu,
Bog u čovjeku.
Tomislav Ivančić
|
 |
KRIŽEVI NAŠI – KRAJPUTAŠI
Dvanaest je križeva „krajputaša“ u našoj župi ne računajući
one na crkvi i kapelicama. Te znakove Božje ljubavi i
prisutnosti podigli su naši preci, na prilazima gradu,
raskršćima i ulazima u naselja. Neki su od njih bili
porušeni u vihoru Drugog svjetskog rata, ali su ponovno
podignuti prema staroj uzrečici: „Stoji križ dok se okreće
svijet“.
Na kraju ovogodišnje korizme odlučili smo naše križeve
obnoviti i oko njih zasaditi cvijeće. To nije samo „cvijet
za ljepši grad“ nego i odraz naše vjere u Boga i zahvalnosti
za sve što je Isus za nas učinio umrijevši na križu.
Isus je na križu za nas pobijedio smrt. Sa znakom križa
i mi neustrašivo stupamo u najopasnije predjele života
i u samu smrt. Znamo da to nije kraj nego rađanje na
novi život.

(Božji grob izradili Josip Uršanić
i Vlado Slamnik)
LJUBAV JE JAKA KAO SMRT (PJ. 8,6)
Zapisano je u Pjesmi nad pjesmama. Najstrašnijoj i sveobuhvatnoj
snazi smrti suprotstavljena je ljubav. Ljubiti Boga svim
srcem svojim i bližnjega kao sebe samoga znači iz smrti
prijeći u život. Najveću ljubav prema Ocu i nama pokazao
je Isus položivši svoj život. Isusov je čin predanja
urodio uskrsnućem. Slijedimo njegov put.
SRETAN USKRS!
Želi Vam župnik Andrija Kišićek i suradnici
|
|
|
Novosti
2005 g.
|
|
|
|
Elektrifikacija zvona
Na dan ukopa pape Ivana Pavla II, 8. travnja 2005. godine
u 10:00 u trajanju od 15 minuta zvonila su nanovo elektrificirana
zvona naše župne crkve prvi puta. Od 1952. do 1990. godine
dok je crkva bila zatvorena zvona su šutjela. S dozvolom
upravitelja zatvora iznimno su zvonila samo prigodom smrti
pokojnog predsjednika Josipa Broza Tita. O tom je događaju
tadašnji župnik Mato Repić zapisao u svojoj knjizi „Uspomene
lepoglavskoga župnika“ na 93. stranici: „Vjernici su toga
dana sa suzama u očima slušali svoja zvona, mnogi od njih
po prvi put u svome životu! Hvala Bogu, kasniji su događaji
pokazali da je to bila ne samo sprovodna zvonjava Josipu
Brozu, nego i jednoj ideologiji, koja je bila na izdisaju,
a zapravo nikad nije ni imala pravih izgleda!“ Po otvorenju
crkve za službu Božju na Bezgrešno 1989. godine zvonari
su povremeno zvonili na ruke. Od sprovoda pape Ivana Pavla
II naša zvona ponovno svakoga dana tri puta prema starom
običaju vjernike pozivaju na molitvu. Zahvaljujemo župljanima
i gradu Lepoglava koji su novčanim darovima pomogli elektrifikaciju
zvona.
Florijanovo
Svečana je proslava zaštitnika vatrogasaca sv. Florijana
bila kod kapele sv. Ivana Krstitelja na brežuljku Gorica
na prvu nedjelju mjeseca svibnja. U spomenutoj kapeli je
oltar s prekrasnom slikom sv. Florijana. Svu su brigu oko
proslave preuzeli članovi DVD-a Lepoglava. Ispred kapele
postavili su i okitili oltar. U svečanim odorama sa svojim
stijegom prisustvovali su sv. misi poldanjici i preuzeli
službu čitača. Svetu misu je služio župnik Andrija Kišiček,
a pjevanje predvodio župski zbor „Pavlinska jeka“. Po dobrom
starom običaju slavlje je nastavljeno na ledini ispod kapele
uz kotlovinu, domaću kapljicu i glazbu. Dogovoreno je da
prva nedjelja u mjesecu svibnju ubuduće bude posvećena
vatrogascima i njihovom zaštitniku sv. Florijanu na Gorici
kod kapele sv. Ivana Krstitelja. Dobro nam došli – kažu
vatrogasci i župnik.
 |
 |
Tijelovo
Uz svečanu sv. misu i uobičajenu tijelovsku procesiju
prije podne, poslije podne u sedamnaest sati u župnoj crkvi
okupili su se stariji, nemoćni i bolesni članovi naše župske
zajednice. One koji sami nisu mogli doći dovezli su svojim
automobilima i pomogli im da uđu u crkvu „vozači dobrote“.
Vozači dobrote su bili njihovi ukućani, prijatelji za posve
osamljene djelatnici našeg župskog caritasa. Prije svete
mise pristupili su svetoj Ispovijedi, a pod svetom misom
su primili sakrament Bolesničkog pomazanja i svetu Pričest.
Poslije mise priređene su agape u župskoj dvorani Blaženog
kardinala Alojzija Stepinca. Kolače i razne napitke pripremili
su članovi našeg župskog caritasa. Pobožnim i narodnim
pjesmama razveselili su ih naši pjevači, a za uspomenu
su dobili srca s napisanom molitvom da ih Gospodin blagoslovi
i čuva. Medičarska srce su dar svjećarsko medičarskog obrta
SLAVICA iz Klenovnika. Naši dragi župljani stari i nemoćni
otišli su svojim kućama sa suzama radosnicama. Mi smo u
njima željeli prepoznati lik Isusa Krista i poslužiti mu
s ljubavlju.
Zajednica bračnih susreta
Već drugu godinu okupljaju se u prostorima starog pavlinskog
Gostinjca kod naše župne crkve na svoj mjesečni susret
bračni parovi koji su prošli originalni bračni vikend.
Posebno je svečano bilo u subotu 27. kolovoza kada su se
zajednici bračnih vikenda iz našega kraja pridružili Varaždinci
i Koprivčanci. Taj je cjelokupni rekreativni susret održan
u planinarskom domu Pusti duh na Ravnoj gori. Brigu oko
organizacije susreta preuzeli su i odradili voditelji naše
zajednice, bračni par Vilim i Dragica Kolarić iz Ivanca.
Po povratku s Ravne gore sudionici su se upoznali s prošlošću
župne crkve u Lepoglavi i sudjelovali u svetoj misi.
 |
 |
Blagoslov pape u Rimu
U nedjelju, 6. studenoga 2005. godine u 15:00 ma brežuljku
iznad lepoglavskog naselja Ves, koji se od davnina zove
Rim, a obiluje vinogradima i kletima, održana je služba
riječi i molitva. Okupili su se svi vlasnici vinograda
u Rimu, a prikupilo im se preko stotinu stanovnika Lepoglave.
Povod tome je bila molitva za proglašenjem blaženim pokojnog
pape Ivana Pavla II. pred novom, iz kamena isklesanom bistom.
Tu je bistu ispred svoje vikendice, na mjestu s kojega
puca prekrasan pogled na Lepoglavu podigao Dragutin Geček.
Bistu je isklesao naš poznati umjetnik Dragutin Jamnić.
Obojica su se trudili da to bude dar dobrom papi Ivanu
Pavlu II. za njegov krsni imendan (Carol – Dragutin slavi
se 4. studenog). Tako sada našu Lepoglavu čuvaju s jugoistoka
sv. Ivan Krstitelj (Gorica) i sv. Juraj mučenik (Purga)
sa jugozapada, a sa sjeveroistoka Ivan Pavao II (Rim) i
sa sjeverozapada bl. kardinal Alojzije Stepinac (kapelica
na Drenovcu).
 |
 |
U čast Bezgrešnoj
Blagdan zaštitnice naše župe i grada svečano smo proslavili
8. prosinca. Koncelebriranu svetu misu u 11 sati predvodio
je Msgr. Marko Culej biskup. Prisustvovali su svi svećenici
Bednjanskog dekanata. Čitači i čitačice su bili u lepoglavskim
narodnim nošnjama. Župski zbor „Pavlinska jeka“ u čast
Bezgrešnoj je poslije sv. Pričesti otpjevao pjesmu Nebeska
Roža koju je ispjevala i uglazbila časna sestra Stipanka
Hodić – lepoglavčica. Za tu zgodu ona je tu svoju pjesmu
preuredila i dotjerala. Sestra Stipanka je članica družbe
sestara Srca Isusovog, a živi i radi u Rijeci. Sestri Stipanki
od srca hvala za tu lijepu pjesmu koju jako volimo.
 |
1. Bezgrešna Djevo, Majko Božjeg Sina
U hramu naših dragih nam pavlina.
Pripjev: Zagovaraj našu, Lepoglavu dragu
Nebeska Roža
2. Domovine naše Majko puni slogom,
Božanskom Riječi, ljubavlju i srećom.
3. Po tvome Sinu milost nam isprosi
da Lepoglava navjek tebe slavi.
4. Popijevka naša nek se vazda ori
tebi o Djevo pomoćnice naša.
5. Majlice vrati mir v' domaju našu
v' saku nam hižu i v' sako srce.
6. Molitve naše z'bregova i sela,
nek k tebi nose lepoglavska zvona.
Pripjev: Zagovaraj našu, Lepoglavu dragu
Nebeska Roža.
|
Posjetitelji naše crkve i samostana u 2005. godini
U knjigu posjetitelja upisano je za 2005. godinu 117 grupa.
Pojedince i manje grupe nismo upisivali. Evo nekoliko utisaka
koje su posjetitelji zapisali u našu spomen knjigu.
Nadbiskup Nikola Eterović, glavni tajnik biskupske sinode
u Rimu zapisao je 6. lipnja 2005. godine posjetivši crkvu
i pavlinski samostan slijedeće: „Slavna povijest Lepoglave
neka bude nadahnuće za slavniju sadašnjost i još bolju
kršćansku budućnost.“
Suci iz Zagreba i Slovenije u Lepoglavi
Posve neobičan posjet
To je posjet strogih sestara Karmeličanki Lepoglavi. Posjet
je neobičan jer se rijetko događa. Naime, sestre Karmeličanke
ne izlaze bez velikih potreba iz svojih samostana u kojima
su odlučile svoj život posvetiti Bogu. Pošto su došle u
Lepoglavu pročitajte u zapis iz knjige utisaka:
|
|
|
|
|
Baština,
vrjednija od zlata
Lepoglavska
crkva, kapele i pavlinski samostan kao spomenici kulture nulte
kategorije imaju neprocjenjivu vrijednost. Ako pak gledamo očima
vjernika ovo je mjesto i više od toga. Bog ga izabrao za svoje prebivalište.
Zrači njegovom ljubavlju i dobrotom. Pavlini na jedan način,
živeći evanđeoske savjete poslušnost, siromaštvo i čistoću,
a blaženi kardinal Alojzije Stepinac, na drugi način, noseći
križ mučeništva strpljivo, drage volje i sa svim žarom, Bogu
su na izazov njegove ljubavi odgovorili. U Lepoglavi su se dakle
dogodili i događaju se mnogi susreti ljudi s Bogom. Lepoglavski
samostan i crkva kao spomenik kulture i kao mjesto susreta s Bogom
naša su baština vrjednija od zlata.
Otkriće
Lepoglave
Po ostvarenju stoljetnog sna svih
Hrvata, uspostave neovisne države Hrvatske, od kada su 1990. g.
ponovno otvorena za bogoslužje vrata šesto godina stare crkve Svete
Marije, u Lepoglavu su počeli dolaziti hodočasnici, turisti,
profesori povijesti i umjetnosti, studenti i bivši politički
zatvorenici. Oni su otkrili, umjetnička djela, duhovno bogatstvo,
moćni zagovor Bezgrešne, prirodne ljepote i na jednom mjestu
zgusnutu našu povijest. Broj posjetitelja raste svake godine.
Godine 2004. do 12. mjeseca lepoglavsku
crkvu i pavlinski samostan posjetilo je 117 grupa ljudi. Jedni su
došli kao hodočasnici, drugi turisti, drugi opet jer studiraju
povijest umjetnosti ili tome slično. Od toga broja bilo je
šesnaest grupa učenika osnovne škole i devet grupa srednjoškolaca.
Do pred dvije godine bilo je više
stranih nego domaćih posjetitelja. Posljednjih godina
uz nesmanjen broj stranaca, Lepoglavu sve više otkrivaju domaći
hodočasnici i turisti.
Uz
posjetitelje iz nama susjednih evropskih država
Italije, Mađarske, Austrije i Slovenije, te Francuske,
Njemačke, Engleske, Češke i Slovačke, bilježimo posjete
i iz prekooceanskih zemalja Australije i Japana, a bila je i grupa
umjetnika iz Izraela.
|
|
|
Iz
knjige utisaka zapis grupe iz Japana
|
|
|
|
Iz
knjige utisaka zapis grupe iz Izraela
|
Lepoglavu rado posjećuju naši nadbiskupi i biskupi iz kontinentalne
Hrvatske. S velikom se ljubavlju za crkvu u Lepoglavi zauzimao pokojni
naš kardinal Franjo Kuharić. On je dolazio kao
hodočasnik u mjesto mučeništva bl. kardinala Alojzija
Stepinca.
Od poznatih teologa redoviti hodočasnik u Lepoglavu je profesor
Biblije o. Bonaventura Duda iz Zagreba, te jedan od najboljih poznavatelja
lepoglavske povijesti o. Emanuel Hoško profesor na teologiji u Rijeci.
Više puta je u Lepoglavu navratio profesor dr. Tomisla Ivančić
a česti gosti Lepoglave bili su pokojni profesori Vjekoslav
Bajsić i Tomislav Janko Šagi Bunić.
Svake
godine sa svojim studentima Lepoglavu posjećuju pojedini profesori
zagrebačkog sveučilišta.
|
|
|
Zapis
Bonaventure Dude
|
Lepoglavski
hodočasnici su i upravitelji naši poznatih hodoćasničkih
mjesta. Upravitelj svetišta Majke Božje Bistričke msgr. Lovro
Cindori, čuvar svetišta Majke Božje Jeruzalemske vlč.
Josip Ban i trsatski gvardijani …..
|
|
|
Poštanske marke
|
Koverta
|
Lepoglava
na svim kontinentima
i
u svim gradovima svijeta
Otisnute na omotnicama
pisama i poštanskim markama poruke iz Lepoglave otputovale
su u svijet. Nijedan grad u Hrvatskoj nema toliko otisnutih
poštanskih maraka i prigodnih kuverti kao
Lepoglava. Hrvatska pošta
se tiskanjem prigodnih maraka
pridružila obilježavanju godišnjica
značajnih povijesnih događaja vezanih uz pavline
i Lepoglavu.
|
Simpoziji o pavlinskom
samostanu, poznatim pavlinima i crkvi sv. Marije
Svake se godine u organizaciji
turističke zajednice a uz sponzorstvo grada Lepoglave i varaždinske
biskupije, u Lepoglavi održavaju znanstveni simpoziji. Nekoliko
posljednjih godina na njima se raspravlja o lepoglavskoj čipki,
a prije toga se su obrađivane teme o pavlinima, njihovoj arhitekturi,
školstvu, književnosti, duhovnosti, ljekarstvu i općenito o
njihovom utjecaju na život ljudi u kontinentalnoj Hrvatskoj. Radovi
sa simpozija su objavljivani od 1990. do 2000. godine u Lepoglavskim
zbornicima i časopisu Kaj.
Listići
|
|
|
|
Izdaje: Župni ured Lepoglava za potrebe hodočasnika
|
Izložbe vezane uz pavline
U
ljetnim mjesecima posjetitelji u prostorijama samostana mogu razgledati
izložbu fotografija slika poznatog freskoslikara pavlina Ivana Krstitelja
Rangera. Dva dijela izložbe su postavljena. Prvi je pod naslovom
«Otvorena nebesa» a drugi «Czvet szveteh». Treći se dio priprema
za 2005. godinu.
Freskoslike u pavlinskom
samostanu
Djelatnici
Republičkog zavoda za zaštitu spomenika kulture iz Zagreba
otkrili su fresko slike u prizemnim prostorija sjevernog krila samostana.
Mogu su vidjeti samo dijelovi fresaka s kojih je prigodom istraživanja
skinuta žbuka.
Također
skidanjem žbuke u pavlinskoj zimskoj blagovaonici djelomično
su otkrivene prekrasne štukature koje su nekada krasile cijelu unutrašnjost.
Jedno
i drugo je dostupno posjetiteljima.
Arheološka
iskapanja
U
klaustru pavlinskog samostana već drugu godinu traju arheološka
istraživanja. Otkopani su temelji stare crkve, temelji zidova prvog
gotičkog samostana, opseg davno zatrpanog bunara i niz drugih
nalaza o kojima očekujemo izvješće arheologa.
D
U H O V N I Ž I V O T
PROŠTENJA
U ŽUPI LEPOGLAVA
8.
prosinca slavimo zaštitnicu župe BEZGREŠNO ZAČEĆE
BLAŽENE DJEVICE MARIJE. Sv. mise su zornica u 6.00, svečana
u 11.00 i večernja u 17.00 sati. Prilika za sv. Ispovijed je
od 9.30 do 12.00 i od 16.30 do 18.00 sati.
25.
ožujka slavimo NAVJEŠTENJE GOSPODNJE – BLAGOVIJEST. Sv.
mise su u 8.00, svečana u 11.00 i večernja u 17.00 sati.
Sv. Ispovijed je od 9.30 do 12.00 i od 16.30 do 17.30 sati.
Druge
se nedjelje u mjesecu listopadu slavi DAN POSVETE CRKVE. Sv.
mise su u 8.00, svečana u 11.00 i večernja u 18.00
sati.
Osim spomenutih blagdana svečano
još slavimo (2. veljače) PRIKAZANJE GOSPODNJE
– SVJEČNICU. Sv. mise su u 8.00, 11.00 i 17.00 sati.
Svečano slavimo spomendane na
bl. kardinala Alojzija Stepinca. Dan njegovog preminuća 10.
veljače sv. misom u 17.00 sati i njegov imendan 21. lipnja
večernjom sv. misom u 19.00 sati. Tih se dana sv. misa služi
na oltaru koji je bio u kardinalovoj zatvorskoj sobi i on je za
vrijeme boravka u zatvoru na njemu služio sv. misu. Oltar
je sada u Lauretanskoj kapelici u našoj župnoj crkvi
|
PROŠTENJA
U KAPELAMA
U kapeli
sv. Ivana Krstitelja na brežuljku Gorica iznad Lepoglave,
slavimo rođendan sv. Ivana Krstitelja u nedjelju poslije
24. lipnja, i spomendan njegove mučeničke smrti
u nedjelju poslije 29. kolovoza sv. misom u 11.00 sati.
|
|
|
|
|
Kapelica sv. Ivana Krstitelja
|
Kapelica sv. Ivana Krstitelja
(unutrašnjost)
|
|
|
|
|
Sv. Juraj u borbi sa zmajem
(slika iznad oltara)
|
|
U kapeli sv. Juraja mučenika
u Purgi služi se sv. misa u nedjelju poslije 23. travnja
11.00 sati. To je Jurjevsko proštenje.
|
|
|
Kapelica sv. Juraja - Purga
lepoglavska
|
|
NEDJELJNI
I BLAGDANSKI RASPORED SV. MISA
Nedjeljom i zapovijedanim blagdanima
u župnoj se crkvi služe tri svete mise. Ujutro u 8.00 i 11.00 sati
i navečer ljeti u 19.00 a zimi u 17.00 sati.
Nakana
jutarnje sv. mise (8.00 sati) je za sve žive i pokojne župljane
a od 1. siječnja 2005. g. nedjeljnu sv. misu u 11.00 prikazujemo
za sve naše dobročinitelje.
H
O D O Ć A S N I C I
Hodočasnicima
koji nedjeljom dolaze u Lepoglavu (ako nemaju svećenika) preporučamo
sudjelovanje na našim redovni nedjeljnim misama. Subotom i radnim
danima grupama koje broje više od četrdeset hodočasnika
preporučamo ako žele sudjelovati u svetoj misi da to barem
deset dana unaprijed dogovore sa župnikom u Lepoglavi.
|
|