Župa Lepoglava - Aktualno

GODINA GOSPODNJA 2008.

Deseta obljetnica beatifikacije kardinala Alojzija Stepinca

Hodočašće svećenika Zagrebačke nadbiskupije

U povodu 10.obljetnice beatifikacije zagrebačkog nadbiskupa Alojzija kardinala Stepinca, hodočastili su 16. rujna u Lepoglavu, mjesto njegovog mučeništva, 300 svećenika Zagrebačke nadbiskupije. Predvođeni kardinalom Josipom Bozanićem, nuncijem Mario Rberto Cassariem, pomoćnim biskupima: Vladom Košićem, Valentinom Pozaićem i Ivanom Šaškom. U grupama po dvadeset, svećenici su od devet do jedanaest sati u lepoglavskoj kaznionici posjetili spomen sobu u kojoj je blaženik, nevin osuđen tamnovao pet godina. Zagrebački kanonik dr. Stjepan Kožul s početkom u 10. 30h u župnoj crkvi Bezgrešnog Začeća Blažene Djevice Marije održao je zapaženo predavanje pod naslovom: „ Blaženi Alojzije Stepinac na križnom putu Crkve i svoga naroda.“ Zatim je slavljena najbrojnija koncelebrirana Sv. Misa u povijesti Lepoglave s pet biskupa i 300 svećenika. Mons. Josip Mrzljak, varaždinski biskup, na početku Misnog slavlja pozdravio je sve prisutne, Kardinala, Nuncija, biskupe i svećenike, zaželivši im dobrodošlicu i obilje Božjeg blagoslova s ovog svetog mjesta. Na kraju slavlja lepoglavska župa sa svojim župnikom preč. Andrijom Kišiekom, darovala je biskupima licitarsko srce kao uspomenu na ovo hodočašće. Nakon ručka svaki je gost dobio na dar prigodan poklon kao uspomenu na ovaj dan.
Svečan i radostan dan za Lepoglavu kojeg nam je darovao bl. kardinal Alojzije Stepinac.

Simpozij o bl. kardinalu Alojziju Stepincu: „Kardinal Alojzije Stepinac – svjedok vremena i vizionar za treće tisućljeće“

10. obljetnice beatifikacije zagrebačkog nadbiskupa kardinala Alojzija Stepinca, 57 godina nakon njegovog izlaska iz lepoglavske kaznionice i premještanja u kućni pritvor u Krašić te 70. obljetnice Euharistijskog kongresa u Varaždinu kojemu je predsjedao blaženik, u gradu Lepoglavi, održan je 5. prosinca znanstveni skup pod nazivom: „ Kardinal Alojzije Stepinac – svjedok vremena i vizionar za treće tisućljeće.“ U župnoj dvorani koja nosi ime blaženog Alojzija okupili su se brojni uglednici kako iz crkvenih tako i iz društvenih krugova. Skup je okupio petnaest uvaženih stručnjaka koji su pokušali prikazati uzroke i posljedice montiranog sudskog procesa Alojziju Stepincu ali i pokušati prikazati osobu bl. Alojzija kao svjedoka vremena i vizionara koji je svojim jasnim i nedvosmislenim zalaganjem za istinu, Crkvu i svoj hrvatski narod otvarao putove događajima novije hrvatske povijesti.

Skup je otvorio mons. Josip Mrzljak, varaždinski biskup, pozdravivši sve prisutne. Zanimljivost koja je posebno obilježila početak skupa bila je ura kardinala Stepinca koju je biskup Mrzljak ustupio za izlaganja, a koja je bila dar kardinala Stepinca biskupu Mrzljaku, po dolasku u Krašić. Simpozijem je rukovodila gđa. Jasna Pavelić-Jureško.

Među prvima se skupu obratio mons. Juraj Batelja, izaslanik kardinala Josipa Bozanića i Stepinčev postulator, naglasio je različite vidove mučeništva kardinala Stepinca koje je obilježila čvrsta i postojana vjera.

Potpredsjednik Sabora Vladimir Šeks istaknuo je Deklaraciju o osudi političkog procesa i presude protiv Stepinca, koju je 1992. usvojio Sabor. Također se osvrnuo na razne revizioniste i krivotvoritelje hrvatske povijesti koji hrvatskom društvu nameću svoja viđenja zločinačkog komunističkog režima.
Svoj znanstveno – istraživački rad na pojedinim temama u kratkim izlaganjima predstavili su cijenjeni predavači: dr. sc. Željko Horvatić, Josip Kustić, dip. iur., Tomislav Jonjić, dip. iur., dr. sc. Miroslav Akmadža, mons. Vladimir Stanković, o. Vladimir Horvat, preč. Andrija Kišićek, vlč. Andrija Lukinović, fra. Ljudevit Maračić, fra Bonaventura Duda, dr. sc. Nataša Bašić, dr. sc. Josip Jurčević, akademik Vladimir Paar, mr. sc. Jure Vujić, dr. sc. Danijel Miščin te dr. sc. Josip Sabol.
Kao sažetak skupa prihvaćena je Izjava kojom se poziva Vlada i Hrvatski sabor da se odgovarajućim zakonskim promjenama omogući revizija sudskog procesa kardinalu Alojziju Stepincu, ali i svima onima koji su bili politički procesuirani nakon Drugog svjetskog rata. U zaključku varaždinski biskup Josip Mrzljak istaknuo je kako za nas vjernike nije upitno tko je bio kardinal Alojzije Stepinac i za koje se vrednote zalagao ali kako je potrebno da se i hrvatsko pravosuđe konačno suoči s tom problematikom. Ovaj simpozij i zbornik radova doprinos je tome.

Znanstveni skup završen je Svetom misom u lepoglavskoj župnoj crkvi koju je predvodio mons. Josip Mrzljak, varaždinski biskup uz suslavljenje više svećenika.

Križni put s blaženim kardinalom Alojzijem Stepincem
„ A ja Bože sačuvaj da bi se ičim ponosio, osim križem Gospodina našega Isusa Krista po kojoj je meni svijet raspet i ja svijetu.“ (Gal 6,14)

Zalaganjem lepoglavskog župnika, preč. Andrije Kišićeka, uređen je križni put povodom 60. obljetnice dolaska nadbiskupa Stepinca na robiju u Lepoglavu. Najdulji križni put u sjeverozapadnoj Hrvatskoj, nadahnut je Stepinčevim mučeništvom. Postaje su uređene na 1500 metara dugačkom putu od zidina lepoglavske kaznionice do vrha Gorice, na kojem se nalazi kapela sv. Ivana Krstitelja oslikana Rangerovim freskoslikama. Postaje križnog puta, njih 14. obilježene su križevima sa natpisima patnji bl. Alojzija Stepinca koje su prispodobljene s Mukom Gospodnjom. Križni put blagoslovio je lepoglavski župnik i njegov začetnik preč. Andrija Kišićek na Veliki petak 2007. godine.

POSTAJE KRIŽNOG PUTA:
1. postaja – ISUSA OSUĐUJU NA SAMRT
„Narodni sud“ je na montiranom procesu 11. listopada 1946. g. osudio nadbiskupa Alojzija Stepinca na 16. godina zatvora.
2. postaja – ISUS PRIMA NA SE KRIŽ
19. listopada 1946. g. bl. Alojzije Stepinac doveden je u lepoglavsku kaznionicu.
3. postaja- ISUS PADA PRVI PUT POD KRIŽEM
Prvih mjesec dana u zatvoru bl. Alojzije Stepinac bio je u potpunoj izolaciji od vanjskog svijeta i drugih zatvorenika.
4. postaja – ISUS SUSREĆE SVOJU MAJKU
Majka Barbara dva puta (5. svibnja i 17. srpnja 1947. g.) pohodila je svoga sina bl. Alojzija u lepoglavskoj kaznionici i bila mu je u trpljenju i osamljenosti velika podrška.
5. postaja – ŠIMUN CIRENAC POMAŽE ISUSU NOSITI KRIŽ
Svećenici Stjepan Pavunić i Nikola Borić, kao zatvorenici, povremeno su smjeli praviti društvo bl. Alojziju.
6. postaja – VERONIKA PRUŽA ISUSU RUBAC
Gospođa Julijana Fidler, vlasnica ugostiteljskog objekta i radnje blizu kaznionice, pozdravila je po jednom stražaru bl. Alojzija Stepinca. Zbog toga joj je zaplijenjena imovina i ona je završila u zatvoru.
7. postaja – ISUS PADA DRUGI PUT POD KRIŽEM
„Izlazi pope, diži se na šetnju pope, što se vučeš kao da si krepan!“ Tim je riječima stražar Petrović izgonio trovanjem izmučenog nadbiskupa na šetnju.
8. postaja – ISUS TIJEŠI JERUZALEMSKE ŽENE
Na ovome su brežuljku Lepoglavčanke pjevale pobožne pjesme da ih nadbiskup u svojoj ćeliji može čuti. Tako su se uzajamno tješili u onim teškim vremenima.
9. postaja – ISUS PADA TREĆI PUT POD KRIŽEM
Godine 1953. u Krašiću nadbiskupu Alojziju pojavila se upadljiva ljubičasta boja na licu, ušima i šakama. Liječnici su ustanovili teško oboljenje krvi. Počele su se ispunjavati izjave SUP-a: „Neće on dugo.“
10. postaja – ISUSA SVLAČE
„ Sve ste mi oduzeli ali jedno niste – da kao Mojsije dižem ruke k nebu,“ misli su bl. Alojzija Stepinca.
11. postaja – ISUSA PRIBIJAJU NA KRIŽ
Bl. je nadbiskup Alojzije zbog čestog mijenjanja krvi oslabio. Tromboza ga je prikovala uz krevet. Ljubav prema domovini i Crkvi u Hrvatskoj nije mu dopuštala liječenje u inozemstvu jer se više ne bi smio vratiti.
12. postaja – ISUS UMIRE NA KRIŽU
Sa zapaljenom svijećom u ruci moleći: „Neka bude volja Tvoja,“ bl. je kardinal Alojzije preminuo 10. veljače 1960. g. u zatočeništvu u Krašiću.
13. postaja – ISUSA SKIDAJU S KRIŽA
14. veljače 1992. g. Hrvatski sabor donosi deklaraciju o osudi političkog procesa i presude kardinalu Alojziju Stepincu, koji je nepravedno osuđen, čime je nanesena nepravda i uvreda hrvatskom narodu.
14. postaja – ISUSA POLAŽU U GROB
U biskupsku grobnicu iza glavnog oltara u zagrebačkoj katedrali pokopan je 13. veljače 1960. g. bl. kardinal Alojzije Stepinac. Papa Ivan Pavao II., uvrstio ga je 3. listopada 1998. g. na Mariji Bistrici među blažene mučenike Katoličke Crkve.

Više stotina vjernika okupilo se na Cvjetnicu 2008. i 2009. godine, kada već tradicijski, pobožnost križnog puta predvodi mons. Josip Mrzljak, varaždinski biskup. Na križnom putu sudjelovali su krizmanici i mladi župe, dok je pjesme Muci Gospodnjoj predvodio župni zbor, a cijelu procesiju prate lepoglavski vatrogasci koji nose upaljene baklje.

DESETA ZLATNA HARFA U VARAŽDINSKOJ BISKUPIJI

Smotra dječjih zborova „Zlatna harfa 2009.“ za Varaždinsku biskupiju održana je u Lepoglavi u subotu 16. svibnja, gdje se okupilo 250 djece iz osam zborova. Ovogodišnju jubilarnu 10. Zlatnu harfu s temom „Dan Gospodnji“ organizirao je biskupijski Ured za crkvenu glazbu na čelu s voditeljem mo. Anđelkom Ingrecom.

Susret je započeo misnim slavljem u župnoj crkvi Bezgrešnog začeća BDM koje je predvodio varaždinski biskup Josip Mrzljak.

Sve okupljene na samom početku pozdravio je i domaći župnik preč. Andrija Kišićek, zaželjevši srdačnu dobrodošlicu.

Liturgijsko pjevanje predvodila su djeca i mladi iz župa Lepoglava i Kamenica uz pratnju tamburaškog orkestra pod vodstvom Sanje Čanžar. Biskup Mrzljak istaknuo je kako okupljanje u Marijinoj crkvi poziva na razmišljanje o Isusovoj majci s kojom su se u danima Pedesetnice okupljali njegovi učenici čineći prvu Crkvu. Naglasio je da to oni i danas čine moleći i pjevajući hvalospjeve Bogu u vremenu Pedesetnice. Pozvao je djecu da radosno upoznavaju Isusa u obitelji, Crkvi i školi te da kroz slavlja dana Gospodnjega, svečanih euharistija i drugih sakramenata njihova vjera zaživi u svakodnevnom životu.
Nskon mise održane su u osnovnoj školi prigodne radionice u grupama prema uzrastu koje je osmislila uršulinka Damjana Barbarić, a vodilo ih je više vjeroučitelja. Rad u grupama u kojima se promišljalo o apostolima Petru, Mateju, Ivanu i Pavlu, zaključen je kvizom predstavljanjem radova. Nakon domjenka susret je nastavljen u crkvi smotrom dječjih zborova koji su pokazali svoju ljubav prema crkvenoj glazbi.

Nastupili su: Mali zbor „Glas nebeski“ iz župe Ludbreg, Dječji zbor „Lahori“ župe Sveti Ilija, Dječji crkveni zbor župe sv. Martin na Muri, Dječji zbor „Hosana“ župe sv. Josipa Banfica – Varaždin, Dječji zbor „Mihael“ iz župe Sračinec, Dječji crkveni zbor župe Kotoriba, Dječji zbor „Isusovi prijatelji“ iz župe Podravske Sesvete, te dječji zbor iz Kalinovca. Svim sudionicima na kraju je na dolasku i susretu zahvalio mo. Igrec uručivši im i prigodne zahvalnice. Naša župa sa svojim župnikom preč. Kišićekom, podijelila je svim sudionicima darove za uspomenu na ovaj događaj, a također svaki je zbor dobio kolače koje su ispekle marljive lepoglavske žene za sretan put.

GODINA GOSPODNJA 2007.

Cvjetne knjige ispred pavlinske crkve

Na inicijativu lepoglavskog župnika vlč. Andrije Kišičeka, djelatnici tvrtke Lomi iz Višnjice ispred pavlinske crkve su od 2000 cvjetnih sadnica crvenih, bijelih i ružičastih begonija stilizirali dvije otvorene „knjige“. One simboliziraju nekadašnju bogatu leksikografsku i obrazovnu djelatnost pavlinskoga reda u Lepoglavi. Na rastvorenim „stranicama“ pozornost plijene cvijećem ispisane godine – 1503., kada je u Lepoglavi otvorena prva javna gimnazija u Hrvatskoj, i 1674., koja podsjeća na početak rada prvog sveučilišta. Uređenje cvjetne površine financirali su Grad i Turistička zajednica Lepoglava. (ljr)

Na glavni blagdan naše župe Bezgrešnog Začeća B. D. Marije 8. prosinca imali smo primopredaju najvećeg umjetničkog djela u našoj župnoj crkvi glavnog oltara. Oltar su na uporabu župljanima predali djelatnici hrvatskog restauratorskog zavoda iz Zagreba poslije četiri godine koliko je trajala njegova restauracija. Primopredaja je bila između ravnatelja restauratorskog zavoda prof. Ferdinanda Medera i msgr Ivana Godine upravitelja varaždinske biskupije koji je predvodio svečanu sv. misu. Radujemo se što je ovaj veliki posao uspješno završen Bogu na slavu i dobro vjernika.

Po završetku svojih godišnjih duhovnih vježbi u nedjelju 15. listopada 2006.g. našu su župu pohodili sjemeništarci sa Šalate iz Zagreba. Rektor je predvodio sv. misu u jedanaest sati, duhovnik propovijedao, a učenici su lijepo skladno pjevali koralnu misu De angelis na latinskom jeziku. Nezaboravan je bio koncert duhovnih pjesama poslije sv. mise. Sjemeništarci su iznijeli u sklopu koncerta nekoliko svjedočanstava o svojem pozivu za svečeništvo. S velikim zanimanjem su djeca i mladi vjernici slušali ta njihova svjedočenja.
Poslije podne su odigrali nogometnu utakmicu s juniorima iz Lepoglave. Rezultat je bio neriješen.
Ovaj će susret dugo ostati u sjećanju vjernicima župe Lepoglava a nadam se i sjemeništarcima.

Svećenici jubilarci zaređeni 1971. godine u zagrebačkoj katedrali proslavili su svoj jubilej 35. godišnjicu svećeništva 19. lipnja 2006. godine u crkvi Bezgrešnog Začeća B.D. Marije u Lepoglavi.

Okupljeni oko Uskrsnuloga Gospodina u Euharistiji, predvođeni zagrebačkim biskupom Josipom Mrzljakom zahvalili su nebeskom Ocu za ovaj lijepi jubilej. Dvadeset i trojica prisutnih s vjerom u uskrsnuće molili su Gospodina za petoricu svojih kolega koji su se preselili u vječnost i dvojicu koji se zbog obaveza nisu mogli odazvati.

Poslije svete mise kolega i domaćin susreta lepoglavski župnik Andrija Kišiček upoznao je jubilarce s bogatom poviješću crkve, samostana i grada Lepoglave.

U 13 sati jubilarci su posjetili u lepoglavskoj kaznionici sobu u kojoj je uznikom bio bl. Kardinal Alojzije Stepinac i iznad nje njemu u spomen posvećenu zatvorsku kapelu. Na tom mjestu patnje molili su sve patnike posebno one koji su kao blaženi Alojzije bili nevini osuđeni.

Slijedilo je razgledavanje pavlinskog samostana, u kojem je otvorena prva javna gimnazija 1503.g., a sveučilište 1674. godine. Pavline je 1786. godine iz samostana prognao car Josip II., a pedeset godina kasnije u istome je napravljana kaznionica. Hrvatska država je je 2001. godine samostan vratila Varaždinskoj biskupiji. Početkom lipnja, započeli su radovi na obnovi i vraćanju građevine u prvobitni oblik.

Na zajedničkom objedu u restauraciji „Ivančica“ prisjetili su se gimnazijskih dana na Šalati u Zagrebu, poglavara, profesora i kolega iz bogoslovskog sjemeništa i teologije s Kaptola, svećeničkih ređenja, kapelanskih i župničkih službi na raznim mjestima i samostanima diljem naše lijepe Hrvatske domovine i u inozemstvu. U ugodnom razgovoru nižući lijepe i po koju tešku uspomenu, vrijeme je brzo prošlo. Počeli su razgovori o bolesnicima i tegobama šezdeset godišnjaka. U nadi da će zajednički proslaviti još koji jubilej s molitvom jednih za druge i zahvalom Bogu. Kad se sunce nagnulo prema zalazu razišli su se s nadom da još nešto lijepo naprave Bogu na slavu i spasenje duša.

SAMOSTAN – ZATVOR – PASTORALNI CENTAR

Koncem sedamdesetog stoljeća pavlinski samostan u Lepoglavi bio je jedan od najljepših, a ubrajao se i među najveće u Hrvatskoj. Stranci su govorili o njemu da je šteta što nema kotače i da se može odvesti u Beč jer po ljepoti i raskoši gradnje pripada tamo. Koncem osamnaestoga stoljeća samostan su po odredbi cara Josipa II. (1786.) morali napustiti njegovi graditelji pavlini. Polovinom 19. stoljeća (1854.) država je u njega nastanila zatvorenike. Tada je započelo preuređivane samostana za potrebe zatvora. Vrhunac preuređenja u zatvor dogodio se je poslije II. svjetskog rata. Na sjevernom krilu samostana srušene su bolte poznate kao pavlinska bačvica, ugrađeni ravni stropovi, podignuti novi zidovi i prezidi koji su lijepe i prozračne samostanske sobe pretvorili u male tamne zatvorske ćelije. U tom periodu je i crkva Bezgrešnog Začeća B.D. Marije bila zatvorena, pretvorena u magazin i samo je božjom providnošću spašena od rušenja.

Godine 2001. samostan pretvoren u zatvor vraćen je Crkvi i pripao je Varaždinskoj biskupiji. Zalaganjem prvog varaždinskog biskupa pokojnog Marka Culeja iste su godine započeli radovi na njegovoj obnovi. Konzervatorska istraživanja i arheološka iskapanja u samostanskom klaustru trajala su pet godina. Konačno je u travnju 2006. godine dobivena građevinska dozvola. U svibnju su započeli radovi. Najprije se uklanjaju prezidi, stropovi, betonske naslage iz hodnika i gitre s prozora. Tako nastaju zatvoreni okovi s ove prekrasne građevine.

Dan poslije Velike Gospe, rušeći jedan kasnije nazidan pregradni zid na prvom katu samostana građevinari su otkrili na stropu sačuvane dijelove slika našeg najvećeg freskoslikara, časnog brata Ivana Krstitelja Rangera, lepoglavskog pavlina. Tako je otkrivena njegova radna soba. Mislilo se je da je zauvijek izgubljena, a ovaj mali oslikani rub između zida i stropa potvrđuje stare zapise.

Dok traju radovi posjetitelje naše crkve i Lepoglave ne vodimo u razgledavanje samostana jer bi to ometalo radnike, ali i posjetitelje dovodilo u opasnost ranjavanja.

ZNAKOVI

Znakovi su glasnici
koji nam darove nose.

Kao što pismo
k tebi prenosi prijatelja
tako i mali znak križa
čitavog Boga u tebe
oko tebe
i u svijet
prenese.

Moćni su znakovi križa,
svemogući kao Bog sam.

Jer, Bog se smjestio
u znak križa
na Kalvariji
i na tijelu tvome.

Znak je vidljivost nevidljivoga,
dohvatljivost nedohvatljivoga,
svemoć u nemoćnomu,
Bog u čovjeku.

Tomislav Ivančić

KRIŽEVI NAŠI – KRAJPUTAŠI

Dvanaest je križeva „krajputaša“ u našoj župi ne računajući one na crkvi i kapelicama. Te znakove Božje ljubavi i prisutnosti podigli su naši preci, na prilazima gradu, raskršćima i ulazima u naselja. Neki su od njih bili porušeni u vihoru Drugog svjetskog rata, ali su ponovno podignuti prema staroj uzrečici: „Stoji križ dok se okreće svijet“.

Na kraju ovogodišnje korizme odlučili smo naše križeve obnoviti i oko njih zasaditi cvijeće. To nije samo „cvijet za ljepši grad“ nego i odraz naše vjere u Boga i zahvalnosti za sve što je Isus za nas učinio umrijevši na križu.

Isus je na križu za nas pobijedio smrt. Sa znakom križa i mi neustrašivo stupamo u najopasnije predjele života i u samu smrt. Znamo da to nije kraj nego rađanje na novi život.

(Božji grob izradili Josip Uršanić i Vlado Slamnik)

LJUBAV JE JAKA KAO SMRT (PJ. 8,6)

Zapisano je u Pjesmi nad pjesmama. Najstrašnijoj i sveobuhvatnoj snazi smrti suprotstavljena je ljubav. Ljubiti Boga svim srcem svojim i bližnjega kao sebe samoga znači iz smrti prijeći u život. Najveću ljubav prema Ocu i nama pokazao je Isus položivši svoj život. Isusov je čin predanja urodio uskrsnućem. Slijedimo njegov put.

SRETAN USKRS!

Želi Vam župnik Andrija Kišićek i suradnici

Elektrifikacija zvona

Na dan ukopa pape Ivana Pavla II, 8. travnja 2005. godine u 10:00 u trajanju od 15 minuta zvonila su nanovo elektrificirana zvona naše župne crkve prvi puta. Od 1952. do 1990. godine dok je crkva bila zatvorena zvona su šutjela. S dozvolom upravitelja zatvora iznimno su zvonila samo prigodom smrti pokojnog predsjednika Josipa Broza Tita. O tom je događaju tadašnji župnik Mato Repić zapisao u svojoj knjizi „Uspomene lepoglavskoga župnika“ na 93. stranici: „Vjernici su toga dana sa suzama u očima slušali svoja zvona, mnogi od njih po prvi put u svome životu! Hvala Bogu, kasniji su događaji pokazali da je to bila ne samo sprovodna zvonjava Josipu Brozu, nego i jednoj ideologiji, koja je bila na izdisaju, a zapravo nikad nije ni imala pravih izgleda!“ Po otvorenju crkve za službu Božju na Bezgrešno 1989. godine zvonari su povremeno zvonili na ruke. Od sprovoda pape Ivana Pavla II naša zvona ponovno svakoga dana tri puta prema starom običaju vjernike pozivaju na molitvu. Zahvaljujemo župljanima i gradu Lepoglava koji su novčanim darovima pomogli elektrifikaciju zvona.

Florijanovo

Svečana je proslava zaštitnika vatrogasaca sv. Florijana bila kod kapele sv. Ivana Krstitelja na brežuljku Gorica na prvu nedjelju mjeseca svibnja. U spomenutoj kapeli je oltar s prekrasnom slikom sv. Florijana. Svu su brigu oko proslave preuzeli članovi DVD-a Lepoglava. Ispred kapele postavili su i okitili oltar. U svečanim odorama sa svojim stijegom prisustvovali su sv. misi poldanjici i preuzeli službu čitača. Svetu misu je služio župnik Andrija Kišiček, a pjevanje predvodio župski zbor „Pavlinska jeka“. Po dobrom starom običaju slavlje je nastavljeno na ledini ispod kapele uz kotlovinu, domaću kapljicu i glazbu. Dogovoreno je da prva nedjelja u mjesecu svibnju ubuduće bude posvećena vatrogascima i njihovom zaštitniku sv. Florijanu na Gorici kod kapele sv. Ivana Krstitelja. Dobro nam došli – kažu vatrogasci i župnik.

Tijelovo

Uz svečanu sv. misu i uobičajenu tijelovsku procesiju prije podne, poslije podne u sedamnaest sati u župnoj crkvi okupili su se stariji, nemoćni i bolesni članovi naše župske zajednice. One koji sami nisu mogli doći dovezli su svojim automobilima i pomogli im da uđu u crkvu „vozači dobrote“. Vozači dobrote su bili njihovi ukućani, prijatelji za posve osamljene djelatnici našeg župskog caritasa. Prije svete mise pristupili su svetoj Ispovijedi, a pod svetom misom su primili sakrament Bolesničkog pomazanja i svetu Pričest. Poslije mise priređene su agape u župskoj dvorani Blaženog kardinala Alojzija Stepinca. Kolače i razne napitke pripremili su članovi našeg župskog caritasa. Pobožnim i narodnim pjesmama razveselili su ih naši pjevači, a za uspomenu su dobili srca s napisanom molitvom da ih Gospodin blagoslovi i čuva. Medičarska srce su dar svjećarsko medičarskog obrta SLAVICA iz Klenovnika. Naši dragi župljani stari i nemoćni otišli su svojim kućama sa suzama radosnicama. Mi smo u njima željeli prepoznati lik Isusa Krista i poslužiti mu s ljubavlju.

Zajednica bračnih susreta

Već drugu godinu okupljaju se u prostorima starog pavlinskog Gostinjca kod naše župne crkve na svoj mjesečni susret bračni parovi koji su prošli originalni bračni vikend. Posebno je svečano bilo u subotu 27. kolovoza kada su se zajednici bračnih vikenda iz našega kraja pridružili Varaždinci i Koprivčanci. Taj je cjelokupni rekreativni susret održan u planinarskom domu Pusti duh na Ravnoj gori. Brigu oko organizacije susreta preuzeli su i odradili voditelji naše zajednice, bračni par Vilim i Dragica Kolarić iz Ivanca. Po povratku s Ravne gore sudionici su se upoznali s prošlošću župne crkve u Lepoglavi i sudjelovali u svetoj misi.

Blagoslov pape u Rimu

U nedjelju, 6. studenoga 2005. godine u 15:00 ma brežuljku iznad lepoglavskog naselja Ves, koji se od davnina zove Rim, a obiluje vinogradima i kletima, održana je služba riječi i molitva. Okupili su se svi vlasnici vinograda u Rimu, a prikupilo im se preko stotinu stanovnika Lepoglave. Povod tome je bila molitva za proglašenjem blaženim pokojnog pape Ivana Pavla II. pred novom, iz kamena isklesanom bistom. Tu je bistu ispred svoje vikendice, na mjestu s kojega puca prekrasan pogled na Lepoglavu podigao Dragutin Geček. Bistu je isklesao naš poznati umjetnik Dragutin Jamnić. Obojica su se trudili da to bude dar dobrom papi Ivanu Pavlu II. za njegov krsni imendan (Carol – Dragutin slavi se 4. studenog). Tako sada našu Lepoglavu čuvaju s jugoistoka sv. Ivan Krstitelj (Gorica) i sv. Juraj mučenik (Purga) sa jugozapada, a sa sjeveroistoka Ivan Pavao II (Rim) i sa sjeverozapada bl. kardinal Alojzije Stepinac (kapelica na Drenovcu).

U čast Bezgrešnoj

Blagdan zaštitnice naše župe i grada svečano smo proslavili 8. prosinca. Koncelebriranu svetu misu u 11 sati predvodio je Msgr. Marko Culej biskup. Prisustvovali su svi svećenici Bednjanskog dekanata. Čitači i čitačice su bili u lepoglavskim narodnim nošnjama. Župski zbor „Pavlinska jeka“ u čast Bezgrešnoj je poslije sv. Pričesti otpjevao pjesmu Nebeska Roža koju je ispjevala i uglazbila časna sestra Stipanka Hodić – lepoglavčica. Za tu zgodu ona je tu svoju pjesmu preuredila i dotjerala. Sestra Stipanka je članica družbe sestara Srca Isusovog, a živi i radi u Rijeci. Sestri Stipanki od srca hvala za tu lijepu pjesmu koju jako volimo.

1. Bezgrešna Djevo, Majko Božjeg Sina
U hramu naših dragih nam pavlina.

Pripjev: Zagovaraj našu, Lepoglavu dragu
Nebeska Roža

2. Domovine naše Majko puni slogom,
Božanskom Riječi, ljubavlju i srećom.

3. Po tvome Sinu milost nam isprosi
da Lepoglava navjek tebe slavi.

4. Popijevka naša nek se vazda ori
tebi o Djevo pomoćnice naša.

5. Majlice vrati mir v' domaju našu
v' saku nam hižu i v' sako srce.

6. Molitve naše z'bregova i sela,
nek k tebi nose lepoglavska zvona.

Pripjev: Zagovaraj našu, Lepoglavu dragu
Nebeska Roža.

Posjetitelji naše crkve i samostana u 2005. godini

U knjigu posjetitelja upisano je za 2005. godinu 117 grupa. Pojedince i manje grupe nismo upisivali. Evo nekoliko utisaka koje su posjetitelji zapisali u našu spomen knjigu.

Nadbiskup Nikola Eterović, glavni tajnik biskupske sinode u Rimu zapisao je 6. lipnja 2005. godine posjetivši crkvu i pavlinski samostan slijedeće: „Slavna povijest Lepoglave neka bude nadahnuće za slavniju sadašnjost i još bolju kršćansku budućnost.“

Suci iz Zagreba i Slovenije u Lepoglavi

Posve neobičan posjet

To je posjet strogih sestara Karmeličanki Lepoglavi. Posjet je neobičan jer se rijetko događa. Naime, sestre Karmeličanke ne izlaze bez velikih potreba iz svojih samostana u kojima su odlučile svoj život posvetiti Bogu. Pošto su došle u Lepoglavu pročitajte u zapis iz knjige utisaka:

Baština, vrjednija od zlata

Otkriće Lepoglave

Lepoglava na svim kontinentima

i u svim gradovima svijeta

Arheološka iskapanja